15 Mea e te leʻi iloa e uiga ia Hagia Sophia

Mo seneturi, Hagia Sophia ua tu o se tasi o sili fa'ailoga iloga i le tala faasolopito o tagata, faʻafeiloaʻi tagata asiasi mai le salafa o le lalolagi.

O loʻo i totonu o le fatu o Istanbul, Turkey, o lenei galuega faufale e sili atu nai lo se fale fa'asolopito. O lona tala o se ie lalagaina i tala faasolopito, aganuu, tapuaiga, ma faatufugaga.

E ui ina vave ona iloa, e iai se avanoa lelei e te le iloa uma ai ana mealilo. O fa'amatalaga mata'ina, e tau le iloa e uiga i Hagia Sophia o le a avatu ai ia te oe se agaga talisapaia fou mo lenei fausaga ofoofogia.

1. E le'i ta'ua i taimi uma o Hagia Sophia

e ui ina “Hagia Sophia” faaliliu i “Poto Paia” i le gagana Eleni, o le fausaga iloga ua lauiloa i le tele o igoa i lona talafaasolopito mauoa. Fausia i totonu 537 AD i le taimi o le nofoaiga a Emeperoa Justinian I, o lenei galuega faufale na mua'i avea ma falesa Kerisiano ma ta'ua o le Megale Ekalesia (po o “Ekalesia Tele”) ona o lona telē tele ma lona taua i totonu o le Itumalo o Byzantine.

a Constantinople pa'u i le Ottomans in 1453, Sultan Mehmed II liliu le falesa i se faletapuai, toe faaigoa Hagia Sophia. I le vaitau lea, na faʻaopoopoina ai foliga faʻa-Islam e pei o minarets, mihrab, ma se minbar, faʻafefiloi. Kerisiano Byzantine ma Ottoman Isalama elemene fausaga.

In 1935, ina ua mavae le faavaeina o le Malo o Turkey ma i lalo o le taitaiga a Mustafa Kemal Ataturk, Na suia Hagia Sophia i se falemataaga, e faatusa i le faalelalolagi ma measina faaleaganuu. Peitai, i 2020, na toe faʻaigoaina o se faletapuai, e atagia ai lona taua faʻalelotu ma talafaasolopito.

I aso nei, o loʻo tumau pea lona igoa aloaia Hagia Sophia, ae o lona uiga ma lona talatuu e sili atu nai lo le gagana, tapuaiga, ma taimi, e avea o se molimau i le fetaulaiga o aganuu ma talafaasolopito.

Hagia Sophia - fale sima lanu enaena i lalo ole lagi lanumoana ile ao
Ata mai le Raimond Klavins on Unsplash

2. E itiiti ifo i le 6 tausaga na fau ai

E le pei o le tele o mea ofoofogia faufale anamua, lea e masani ona alu le tele o tausaga po o seneturi foi e faamaea ai, Hagia Sophia na fausia i le na o le lima tausaga, mai TA 532 i 537, i lalo o le faatonuga a le Emeperoa Justinian I. O lenei mataʻina mataʻina na ausia e ala i taumafaiga a le 10,000 tagata faigaluega, faʻamaopoopo ma le le fiu i lalo o le taʻitaʻiga a ni tagata atamamai se toʻalua. tusiata, Isidore o Meleto ma Anthemius o Tralle- ta'uta'ua mo lo latou tomai i le matematika ma inisinia.

O le tele ma le mamalu o Hagia Sophia fai lenei fa'asologa o taimi o se mea faavavega. O loʻo vaʻaia se faʻaoga tutotonu tele ma lona lautele e sili atu i le 30 mita, o lona mamanu sa suatia le eleele mo lona taimi, tuʻufaʻatasia. Roma fa'ainisinia fa'ainisinia fa'atasi ma mea fou Byzantine matagofie. O le fausaga foi na aofia ai se tuufaatasiga o mea faufale, e pei o maamora, auro, ma mosaics, na maua mai i le isi itu o le malo, e faatusa i le malosi ma le tamaoaiga o le malo. Malo o Byzantine.

Ina ia pulea le fausiaina vave, na vaevaeina le aufaigaluega i vaega faʻapitoa, e taulaʻi taʻitasi i vaega eseese o le fausiaina, faʻamautinoa le lelei e aunoa ma le faʻafefeteina o le lelei. E ui i lona saoasaoa, Hagia Sophia o lo'o tumau pea se mata'ina o inisinia ma mamanu anamua, e tu e fai ma molimau i le atamai ma le fa'anaunauta'u o tagata.

o se fale tele ma se vaipuna i ona luma
Ata mai le Herolinda Pollozhani on Unsplash

3. Na Sao mai mafui'e mo le tele o seneturi

Le nofoaga o Hagia Sophia o lo'o nofo i totonu o se sone malosi o le mafui'e, e matua a'afia ai i mafui'e ma tetete i le tele o seneturi.

O le mea e mataʻina ai, na i lo le lolo atu i le malosi o le natura, na ia tatalia le tofotofoga o le taimi, ona o le atamai o faiga faufale na faaaogā e ona tufuga. O le fausiaina na faʻapipiʻiina ai piliki faʻapitoa ma piliki mama e faʻaitiitia ai le faʻalavelave i luga o le fausaga, ae faʻafefeteina faʻaofuofu ma koluma e mitiia ai faʻateʻia seismic.

O le dome, aemaise lava, sa avea ma nofoaga autu o taumafaiga toe fausia ina ua maeʻa faʻaleagaina mai mafuiʻe tetele i totonu 558, 989, ma 1344. O taimi taʻitasi, na faʻaleleia ai e le au tusiata lona mamanu, faʻaaogaina auala faʻapitoa e faʻateleina ai lona mautu. O nei faʻafouga ua faʻamautinoaina lona maufetuunaʻi, ma avea ai ma se tasi o faʻailoga sili ona tumau o le matagofie o fausaga.

pou moli u'amea uliuli i luga o le ala sima efuefu i le ao
Ata mai le Imad Alassiry on Unsplash

4. O le Dome o se Matagofie a le Inisinia Genius

le au o Hagia Sophia o se fa'ailoga mata'utia i le tala fa'asolopito, e masani ona ta'ua o se tasi o taunu'uga silisili o inisinia anamua. O le fuaina o le 31 mita (102 futu) le lautele ma maualuga i le maualuga o le 55.6 mita (182 futu) i luga aʻe o le eleele, e foliga mai o loʻo opeopea e aunoa ma se mamafa i le ogatotonu o le ea.

O lenei fa'afoliga o le leai o se mamafa e maua e ala i le fa'aogaina o *pendentives*—vaega tafatolu o se si'osi'omaga e fa'aaogaina e fa'aliliu ai le mamafa o le dome lapotopoto i luga o le fa'avae sikuea i lalo. O nei fausaga e tufatufa tutusa le mamafa tele o le dome, faʻaitiitia ai le mamafa i luga o puipui. Ina ia faʻaleleia atili lona mautu, o mea mama e pei o piliki omo faapitoa mai le motu o Rhodes sa faʻaaogaina i lona fausiaina.

I le taimi na maeʻa ai, o le dome na vaʻaia o se mea ofoofogia o mea fou, faʻaosofia le mamanu o le tele o fausaga faʻapipiʻi i totonu o le lua. Kerisiano ma Islam lalolagi. O tusiata, Anthemius o Tralles ma Isidore o Meleto, o lo'o fa'amanatuina pea i aso nei ona o la latou va'aiga fou.

o se moli e tautau mai le taualuga o se fale tele
Ata mai le Diego Allen on Unsplash

5. Fa'ailoga Natia o Tufuga Faufale

I totonu o puipui o Hagia Sophia, o loo vaaia pea faailoga o tagata na fausia, e ofoina atu se vaaiga i olaga o ē na faia. O lo'o salalau solo i totonu o le fale ni tusitusiga vaivai ma fa'ailoga na tu'ua e tufuga, tusiata, ma e o'o lava i tagata asiasi i le tele o seneturi.

O se tasi o mea sili ona mataʻina na maua o se faasologa o tusitusiga anamua a Norse runic na talitonuina na vaneina e Viking leoleo o le sa auauna i le au faipule o le Emeperoa Byzantine Varangian Guard. O nei tusitusiga e aofia ai fasifuaitau e pei o le "Halvdan sa i ai iinei," e faʻaalia ai fesoʻotaʻiga faʻaleaganuʻu eseese o le Emepaea o Byzantine.

E le gata i lea, o ni koluse laiti na togitogia e Byzantine tagata faigaluega ma isi vaneina o lo'o fautua mai ai ni pa'i patino na tu'ua e le au faigaluega na galulue i le fausaga. O nei fa'ailoga natia o lo'o ta'u mai ai se tala fa'aletagata, fa'aopoopoina se isi vaega o le loloto i le tala fa'asolopito o Hagia Sophia.

enaena lanumoana ma paepae fa'alo
Ata mai le Raimond Klavins on Unsplash

6. Ua avea uma ma se Lotu ma se Mosque

O se tasi o itu sili ona manaia o Hagia Sophia o lona talatuu mauoa faalelotu, lea e atagia ai le suiga o tai o talafaasolopito i Constantinople (Istanbul i aso nei). Mo le toeitiiti atoa le 1,000 tausaga, o le lotu Kerisiano sili ona tele ma sili ona taua i le Itumalo o Byzantine, e avea ma nofoaga tutotonu o le Faa-Kerisiano Orthodox i Sasaʻe ma talimalo i sauniga tetele, e aofia ai le faapaleina o emeperoa.

Ina ua uma le faatoilaloina o Ottoman o Constantinople i 1453, Sultan Mehmed II na liua e fai ma faletapuai. Ina ia faʻafeiloaʻi tapuaʻiga faʻa-Islam, na faʻaopoopoina minarets, faʻatasi ai ma se mihrab (tatalo niche) ma faʻailoga faʻa-Islamic calligraphy. Ae ui i lea, o le tele o mosaics Kerisiano ma galuega taulima na faʻasaoina i lalo ifo o faʻamaufaʻailoga, faʻaalia ai se faʻafefiloi tulaga ese o tu ma aga faʻalelotu.

O le faasinomaga lua o Hagia Sophia o se lotu ma se faletapuai ua avea ai ma faailoga o le ola faatasi ma le suiga, e aofia ai seneturi o talafaasolopito faalelotu ma aganuu.

fale sima enaena ma uliuli
Ata mai le Naseri Banu on Unsplash

7. Na Natia Ona Mose mo le tele o senituri

a Hagia Sophia na liua i se faletapuai, o le tele o ana mosaics fa'aKerisiano na fa'amauina i luga pe ufiufi i tusitusiga fa'a-Islam ma teuteuga e tusa ai ma tu ma aga fa'a-Islam o le aloese mai fa'atusa fa'atusa i fale fa'alelotu.

O nei mosaics, lea na teuteuina puipui, faʻalo, ma faʻailoga mo le tele o seneturi, na natia mai le vaʻaia seia oʻo. Na suia Hagia Sophia i se falemataaga i le 1935 i lalo o le taitaiga a Mustafa Kemal Ataturk, o lē na faavaeina Turkey i aso nei. O taumafaiga o le toefuataiga na faaalia ai ata mataʻina o tagata lotu, e aofia ai Keriso Pantocrator, o le Virgin Mary, ma serafi agelu.

I aso nei, o nei mosaics o se faʻailoga mo tagata asiasi, e ofoina atu se vaaiga i le matagofie o faatufugaga Byzantine ma le tamaoaiga o aganuu a Hagia Sophia. O lo latou toe mauaina ua toe fa'amanatuina ai le fa'afetai mo le taua fa'aata ma tala fa'asolopito o le fale, ma avea ai ma nofoaga e tatau ona va'ai mo tagata malaga ma tusitala fa'asolopito.

fale enaena ma uliuli faufale
Ata mai le Abdullah Öğük on Unsplash

8. O le Koluma Tu'i o lo'o umia Mana lilo

Faatasi ai ma le tele o uiga tulaga ese o Hagia Sophia o le lauiloa “Koluma tagi,” e taua foi le “Koluma Afu.” O lenei pou maamora mataʻina e tu matilatila ma se pu laʻititi, e mafai ai e tagata asiasi ona faʻapipiʻi o latou limamatua. E tusa ai ma talatuu a le atunuu, o le tuu o lou limamatua i totonu o le pu, faataamilo i le 360 tikeri, ma le faia o se moomooga e ono maua ai se manuia—po o se faamalologa faavavega foi.

O le susū tumau pea o luga ole koluma ua fa'afiafiaina tagata asiasi mo le tele o seneturi, fa'aopoopoina se ea o mealilo i le saite. O nisi e talitonu o le susu e sau mai i lalo o le eleele, ae o isi e mafua ona o le condensation e mafua mai i le tulaga ese o le fausaga ma le tau i totonu o le fale. O fa'amaumauga fa'asolopito o lo'o fa'ailoa mai ai o le koluma atonu na avea ma vaega o fausaga muamua, fa'aopoopoina i lona fa'alilo mata'utia. I aso nei, o loʻo tumau pea se tasi o O Hagia Sophia sili ona asiasi ma talanoa-e uiga, faatosina turisi naunau e tofo i ona malosiaga iloga ma fesootai ma lona talafaasolopito mauoa.

totonu o se fale e iai tusitusiga faa-Arapi
Ata mai le Diego Allen on Unsplash

9. Sa avea ma Falesa Tele i le Lalolagi

Toeitiiti atoa le afe tausaga, Hagia Sophia i Istanbul, Turkey, sa umia le igoa o le falesa tele i le lalolagi. Fausia i le 537 TA i le taimi o le nofoaiga a le Emeperoa Justinian I, o se mea ofoofogia faufale o le Emepaea o Byzantine, tuʻufaʻatasia se faʻailoga tele, mosaics lavelave, ma faiga faʻainisinia fou.

E leʻi oʻo i le 1520, faʻatasi ai ma le maeʻa Seville Cathedral in Spain, na sili atu lona talaaga. Seville Cathedral, fausia i le Gothic style, na lauiloa ona o lona telē tele, e aofia ai le Giralda olo ma lona tele o totonu.

E ui ina leiloa lona suafa, Hagia Sophia o lo'o tumau pea se tasi o fausaga fa'alelotu silisili i le tala fa'asolopito ma o se fa'ailoga o taunu'uga fa'ale-aganu'u ma faufale. I le tele o seneturi, sa avea o se falesa Orthodox i Sasae, o se faletapuai o Ottoman, ma ua avea nei ma falemataaga, e fai ma sui o se tuufaatasiga tele o faatosinaga Kerisiano ma Isalama.

fale sima pa'epa'e ma uliuli ile ao
Ata mai le Raimond Klavins on Unsplash

10. Na toe foʻi i ona aʻa i le 2020

Hagia Sophia o se tasi lea o fa'ailoga iloga i le lalolagi, e fa'amanatuina ona o lona fa'ata'ita'iga matagofie ma lona taua fa'asolopito. Muamua fausia i totonu 537 AD i le taimi o le Itumalo o Byzantine i le avea ai o se falesa, o le lotu Kerisiano sili ona tele i ona taimi. Ina ua uma le Ottoman faatoilaloina o Constantinople in 1453, na liua i totonu o se faletapuai, ma faailogaina lona suiga i se faailoga o le aganuu faa-Islam.

In 1935, i lalo o suiga faalelalolagi a Mustafa Kemal Ataturk, na suia i se falemataaga, e fai ma faailoga o le ola faatasi o aganuu ma tapuaiga. Mo le tele o tausaga, e na tosina mai ai le faitau miliona o tagata asiasi mai le salafa o le lalolagi, avea ma a UNESCO Heritage Heritage Site ma se molimau i lona talatuu faasolopito.

Ae ui i lea, i totonu 2020, na toe liua i se faletapuai, o se faaiuga na faaosofia ai felafolafoaiga i le lalolagi atoa ma ni tali fefiloi. I aso nei, o tatalo i aso uma e faia i totonu o ona puipui, ae o loʻo tatala pea mo tagata lautele, e tusa lava po o le a le lotu. E mafai e tagata asiasi ona faamemelo i ana mosaics mataʻina, faʻailoga lavelave, ma le faʻafefiloi o faʻataʻitaʻiga Kerisiano ma Isalama ma faʻataʻitaʻiga. Hagia Sophia o loʻo faʻaauau pea ona tu o se 'oa faʻavaomalo ma se alalaupapa e fesoʻotaʻi ai lalolagi eseese, aganuu, ma talaʻaga.

o se fale tele ma olo ma domes ma Hagia Sophia i tua
Ata mai le Igor Sporynin on Unsplash

11. Na Tuu e Viking a latou Faailoga i Ona Pa

Faatasi ai ma le tele o faʻamatalaga mataʻina i totonu Hagia Sophia o ni tusitusiga runic e talitonu na vaneina e Viking tagata totogi, ua ta'ua o Varangians, o ē na auauna o ni leoleo maualuluga mo le Emeperoa Byzantine.

O nei fitafita, lauiloa i lo latou faamaoni ma le tomai, na malaga mai Europa i Matu i Constantinople (aso nei Istanbul) e ofoina atu a latou auaunaga, e fausia ai le mea na taʻua o le Varangian Guard.

O se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona taʻutaʻua o lenei graffiti o se tusitusiga e naʻo le faitauina, "Sa i ai Halfdan iinei.” E talitonu tagata atamamai i lena mea afadan, masalo a Varangian leoleo, tu'u ai lenei fa'ailoga e fa'aola ai lona i ai i se tasi o fausaga sili ona iloga o le Itumalo o Byzantine.

O lenei vane la'ititi, seneturi ua leva ona fai o se feso'ota'iga mata'ina i le va o lalolagi Norse ma le Itumalo o Byzantine, e ofoina atu ai se vaaiga i olaga o nei tagata totoa o ē na sopoia mamao mamao ma tuua ai ni faailoga o lo latou i ai i le talafaasolopito.

tagata savavali i luga o le auala latalata i fale sima lanu enaena i le ao
Ata mai le Raimond Klavins on Unsplash

12. Ose Nofoaga Autu mo Su'esu'ega Fa'asaienisi ma le Matematika

Hagia Sophia e le na o se nofoaga tapuai ae o se nofoaga foi mo aoaoga ma mea fou i le taimi o le vaitaimi o Byzantine.

Na su'esu'eina e le au mathematicians ma le physicists le leo tulaga ese o le fale, ma maofa i le lelei atoatoa o le leo i le vateatea. Sa su'esu'eina e le au inisinia ana faiga fa'avae suatia, e pei o le fa'aogaina o fa'amaufa'ailoga e lagolago ai le fa'ato'aga tele, lea na a'afia ai mamanu faufale mo le tele o seneturi.

O nei suʻesuʻega e le gata ina faʻalauteleina le malamalama o le tusiata fale ae na fesoasoani foi i atinaʻe i matata e pei o le fisiki ma geometry.

totonu o se fale tele e tele faamalama
Ata mai le Faiz Malkani on Unsplash

13. Faatele Talatuu Faavavega

Hagia Sophia o lo'o tumu i talatu'u fa'alilolilo lea na fa'atosina ai tagata asiasi mo le tele o seneturi.

Fai mai tala e uiga i moli sa susulu na oi latou lava, e pei o se fesoasoani faalelagi, ma se malamalama susulu o le a susulu mai le tumutumu, e faatusa i le faatasi mai i le lagi. O se tasi o tala lauiloa o loʻo faʻamatalaina le auala na lagolagoina faavavega ai le faga e 'au a agelu i le taimi o le fausiaina ina ua toeitiiti lava pa'ū.

O nei talatu'u ua fa'aopoopoina i le si'osi'omaga mata'utia ma le fa'alelalolagi o Hagia Sophia, tusia o tagata faimalaga ma tagata asiasi mai le salafa o le lalolagi.

fale sima enaena ma paepae i lalo o le lagi lanumoana i le ao
Ata mai le Raimond Klavins on Unsplash

14. Ose Fa'aaafiaga Fa'ata'ita'i i le Lalolagi Atoa

O metotia fou na faʻaaogaina e fausia ai O Hagia Sophia tele fa'ailoga ua tu'u ai se fa'ailoga e le mafaagaloina i le fausaga o le lalolagi.

O le fa'aogaina o mea fa'apipi'i e fa'aliliu ai le mamafa o le fa'ato'aga i luga o pou malolosi e fa o se fa'alavelave mo lona taimi. O lenei metotia na musuia ai le tele o fausaga faʻailoga, mai le Mosque Lanumoana in Istanbul, lea e toe fa'afoliga mai ai ona fua tele, i Basilica a Sagato Petelo in Roma, o lona dome e nono mai le inisinia brilliance o Hagia Sophia.

O lona aafiaga e mafai ona vaaia i falesa, faletapuai, ma fale faitele i le isi itu Europe, o le sasaʻegalēmū, ma tala atu.

fale sima pa'epa'e ma enaena
Ata mai le Raimond Klavins on Unsplash

15. Talimalo i Fa'aumalo ma Mea Fa'asolopito

Mo seneturi, Hagia Sophia o le fatu tatavale o Byzantine olaga lautele ma le malo. Sa avea ma nofoaga mo le faapaleina o emeperoa, lea na faapaleina ai emeperoa i sauniga mamalu i lalo o lona tumutumu maualuga.

Sa faia foʻi i inei faaipoipoga a le tupu, folafolaga a le malo, ma fono faalotu, ma faamausalīina ai lana matafaioi o se nofoaga autū o le pule ma aganuu.

E oo lava ina ua mavae le pau o Constantinople, sa tumau pea lona taua faasolopito, avea ma faletapuai ma mulimuli ane o se falemataaga, faasaoina lona talatuu o se talimalo i mea taua na fausia ai le talafaasolopito.

I aso nei, o le savali atu i ona maota e pei o le toe laa i tua i le taimi e molimauina ai le tele o senituri o taulau manuia ma le mamalu faaletagata.

totonu o se fale tele ma moli
Ata mai le Diego Allen on Unsplash

Tuua se Faamatalaga