Aiseā na Paʻu ai le Malo o Ottoman?

Aisea na pa'u ai le Malo o Ottoman?I lona maualuga, o le Ottoman Empire o se malosi o le lalolagi—tulaga tolu konetineta, fa'atonu auala tau fefa'ataua'iga, ma le mitamita a pulega fa'apitoa ma fitafita mata'utia.

Na pulea aai autu e pei o Constantinople (Istanbul), Cairo, ma Baghdad, ma auauna atu o se alalaupapa faaleaganuu i le va o Sasa'e ma Sisifo.

Ae ui i lea, e ui lava i nei mea tumutumuga ausia, na iʻu ina faatoilaloina le emepaea i a faasolosolo malie. O lona pa'ū e le o se taunuuga o se tasi faalavelave matautia ae o se tuufaatasiga o vaivaiga i totonu, omiga mai fafo, ma suiga fa'aletino ova taimi.

O le malamalama i nei mea taua e ofoina atu ai lesona taua i talafaasolopito, faiga faʻaleatunuʻu, ma ta'ita'i

O nei mea tuʻufaʻatasia e fesoasoani e tali le fesili: aisea na paʻu ai le Malo o Ottoman?ip.


Faiga Pi'opi'o Fa'alotoifale ma Fa'aletonu Pulega - Aisea na Pa'u ai le Malo o Ottoman?

I le aluga o taimi, o le pulega o le Ottoman, sa sili ona lelei ma faʻavae, na afaina i faiga piʻopiʻo ma le faʻaituau. O tofiga taua na fa'atupula'ia e ala i feso'ota'iga a le tagata lava ia po'o faiga fa'aalatua nai lo le taualoa. Na vaivai le pulega tutotonu ina ua faaitiitia le pulega a le sultan ma maua ai e le au pule i le lotoifale le malosi.

O se faʻataʻitaʻiga iloga o lenei mea i le taimi o le nofoaiga a Sultan Ibrahim I (1640–1648), o ana taʻitaʻi sese ma le faalagolago i ofisa o faamasinoga piʻopiʻo na faʻavaivaia ai pulega a le setete ma faʻaumatia ai le tupe. O ia pulega le lelei na mafai ai e kovana faʻaitulagi ona tuputupu aʻe sili atu le tutoʻatasi, faʻaleagaina ai le lotogatasi o le malo.

  • le Devshirme faiga, lea na aumaia muamua tagata talenia i totonu o le ofisa pule ma le militeri, na faaitiitia i le aoga.
  • O kovana faʻalapotopotoga e masani ona galulue tutoatasi, faʻamuamua le tamaoaiga o le tagata lava ia nai lo le mautu o le setete.
  • O faiga faatosina a le maota ma suiga faifaipea i ta'ita'i na mafua ai le le ogatasi o pulega ma faiga faavae.
Fa'ata'ita'iga e fai ma sui o faiga pi'opi'o fa'alotoifale i le taimi o le Malo o Ottoman. Aisea na pa'u ai le Malo o Ottoman?
O se lithograph Eleni Ottoman e faamanatu ai le Young Turk Revolution of 1908 ma le toe faʻaleleia o le faʻatonuga faʻavae i le Malo o Ottoman. O loo uuina e le agelu se ie o loo tusia ai upu “saolotoga, saolotoga, saolotoga”, ae o musumusuga a le fouvalega, Midhat Pasha, Prince Sabahaddin, Fuad Pasha, ma Namik Kemal, o loo siitia ai le malo ma taitai militeli Niyazi Bey ma Enver Pasha o loo motusia filifili o le pule sauā.

2. Fa'aitiitiga a le Ami ma faiga ua tuai

O le uluai vaegaau a Ottoman sa sili ona fou, e masani ona taʻitaʻia le auala i togafiti faʻalavelave, faʻaogaina o fana, ma faʻalapotopotoga o solofanua. Peitaʻi, e oo ane i le senituri lona 17 ma le 18, ua solomuli le emepaea i malosiaga o Europa i tulaga tau auupega, aʻoaʻiga, ma aʻoaʻoga.

O i'uga o lenei fa'aletonu na fa'aalia i mea na tutupu e pei o le Taua o Lepanto (1571), lea na mafatia ai le Fua o Ottoman i se toilalo tele i se tuufaatasiga o malosiaga Europa. O lenei ma faʻalavelave faʻapena na faʻaalia ai le faʻatupulaia o le va i le va o le malosi o le militeri a Ottoman ma i latou o ana fili.

O i'uga o togafiti tuai na fa'aalia i mea tutupu e pei o le Taua o Lepanto (1571), lea na mafatia ai le Fua o Ottoman i se toilalo tele i se tuufaatasiga o malosiaga Europa. O lenei ma faʻalavelave faʻapena na faʻaalia ai le faʻatupulaia o le va i le va o le malosi o le militeri a Ottoman ma i latou o ana fili.

O le amataga o le militeri Ottoman sa sili ona fou, ae i le 17th ma le 18th seneturi, na tuai le malo i tua atu o malosiaga Europa i tulaga o auupega, amio pulea, ma aoaoga.

  • O le mea sa fefe ai muamua Janissary corps na avea ma ta'ita'iga fa'apolokiki ae le aoga fa'afitafita, tetee atu i faiga fa'aonaponei e puipuia ai o latou avanoa.
  • Sa televave le alualu i luma o autau a Europa i le taimi o le Industrial Revolution, faʻateleina le va faʻatekonolosi.
  • O le le mafaia ona toe fuataiina le neivi na tuua ai le malo e vaivai i malosiaga o le gataifale e pei o Peretania ma Rusia.

3. Fa'aletonu le Tamaoaiga ma Fefa'ataua'iga Fefa'ataua'iga

Ua leva ona faalagolago le tamaoaiga o le emepaea i le puleaina o auala tau fefaatauaʻiga i le va o Sasaʻe ma Sisifo. Peitai, o le Tausaga o Su'esu'ega ma le mauaina o auala o le sami i Asia ma Amerika na pasia ai teritori e pulea e Ottoman.

  • O le leiloa o le pule i auala autu tau fefa'ataua'iga na fa'aitiitia ai tupe maua a le tiute.
  • O le tele o le fa'alagolago i fa'ato'aga na tu'u ai le tamaoaiga i le fa'aletonu i le fesuisuia'i o fua o fa'ato'aga ma fa'alavelave fa'anatura.
  • O le si'itia o aitalafu mai le tele o nono mai tagata Europa o lo'o nofo aitalafu ai ua fa'alolotoina ai fa'afitauli tau tupe.
  • O le gaosiga o pisinisi i Europa na faʻaitiitia ai le faʻatauvaʻa a Ottoman i le gaosiga.

4. Si'itia o le Nationalism ma Fouvalega Lotoifale

O le seneturi lona 19 na vaʻaia ai le faʻatupulaʻia o le lotonuu i le va o ituaiga eseese ma faʻalapotopotoga faʻalelotu i totonu o le malo, na faʻamalosia e manatu o le Enlightenment ma le faʻalavelave faʻavaomalo a Europa.

  • O tagata Eleni, Serbs, Bulgarians, ma Armenians na latou unaʻia le tutoʻatasi, e masani lava ona i ai i vaegaʻau a Europa poʻo lagolago faʻapolokiki.
  • O fouvalega a le Nationalist na alu uma ai le militeri ma le tamaoaiga.
  • O le taofiofia o fouvalega e masani ona iʻu ai i fasiotiga tagata, ma atili faaleagaina ai le talaaga faavaomalo o le emepaea.

O nei manaʻoga faʻatupu mai malo i fafo e maua ai se isi vaaiga i le mafuaʻaga na paʻu ai le Malo o Ottoman.

5. Faigamalo a Europa ma le “Fesili i Sasae”

O le Malo o Ottoman na lauiloa o le "Tagata Ma'i o Europa” i le senituri lona 19, a o taumafai malosi o Europa e faaaogā ona vaivaiga ma pulea oganuu maʻoti.

  • Na tuleia e Rusia le pule i le Balkans ma le avanoa i taulaga vai mafanafana.
  • Na fa'auilavea Peretania ma Falani e puipuia a latou lava fuafuaga fa'atatau, aemaise lava i auala tau fefa'ataua'iga ma le Suez Canal.
  • Sa masani ona faamalosia le malo i ni feagaiga le tutusa ma tuuganuu.

6. Le le mafai ona fa'aonaponei i le Taimi

E ui o le Toefuataiga Tanzimat (1839–1876) na taumafai e faaonaponei le pulega a le malo, faiga faaletulafono, ma le autau, o nei taumafaiga sa le ogatasi ma fetaui ma le tetee malosi.

  • E le'i fa'atinoina fa'atonuga i itumalo uma.
  • Na tete'e vaega fa'asao i suiga fa'apapalagi.
  • Le pulea lelei o mea tau tupe ma le le mautu o upufai na fa'atapula'aina le aoga o galuega fa'aonaponei.

7. Le Aafiaga o le Taua Muamua a le Lalolagi

O le ta mulimuli na oo mai i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, ina ua aufaatasi le Malo o Ottoman ma Malosiaga Tutotonu. O lenei taualuga o omiga e fesoasoani e faamatala ai pe aisea na paʻu ai le Malo o Ottoman.

  • O le faiaʻina i le taua na taʻitaʻia ai le nofoia o aai autu ma vaeluaina ai teritori i lalo o le Feagaiga a Sèvres (1920).
  • O malosiaga a le Nationalist, na taʻitaʻia e Mustafa Kemal Atatürk, na faʻalauiloaina le Taua a Turki o Tutoatasi, ma mafua ai le faʻavaeina o le Republic of Turkey i le 1923.
  • O atunuu muamua o Ottoman i Sasaʻe Tutotonu, Balkans, ma Aferika i Mātū na vaevaeina i malo o Europa.

Faaiuga

O le pa'ū o le Malo o Ottoman o se faʻagasologa faʻasolosolo na faʻavaeina e ala i le faʻaleagaina i totonu, misi avanoa mo le faʻafouina, o le tulaʻi mai o le nationalism, ma le malosi faifaipea a le malo o Europa. O lona tala o se faamanatu o malo, e tusa lava po o le a le tele, e le mafai ona tumau e aunoa ma le faʻafouina faʻafouina, lotogatasi, ma fetuunaiga i taimi.

Pe a iloiloina pe aisea na pa'ū ai le Malo o Ottoman, e manino mai o nei tulaga faigata agafesootai, faaupufai, ma tamaoaiga na saofagā uma i lona paʻu mulimuli. Mulimuli ane, o loʻo faʻaauau pea ona suʻesuʻeina e le au tusitala faʻasolopito pe aisea na paʻu ai le Malo o Ottoman ma maua ni lesona mai lana tala.n

Tuua se Faamatalaga